{"id":996,"date":"2025-10-04T07:50:10","date_gmt":"2025-10-04T07:50:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.cert.hr\/novosti\/otpornost-na-socijalni-inzenjering-u-doba-umjetne-inteligencije\/"},"modified":"2026-11-04T09:00:50","modified_gmt":"2026-11-04T09:00:50","slug":"otpornost-na-socijalni-inzenjering-u-doba-umjetne-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cert.hr\/en\/novosti\/otpornost-na-socijalni-inzenjering-u-doba-umjetne-inteligencije\/","title":{"rendered":"Otpornost na socijalni in\u017eenjering u doba umjetne inteligencije"},"content":{"rendered":"

Pro\u010ditajte ovaj zanimljivi tekst o potrebi promjene tradicionalnog trenigna podizanja svijesti za prepoznavanje socijalnog in\u017eenjeringa.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Socijalni in\u017eenjering je uobi\u010dajena metoda koju kiberneti\u010dki kriminalci koriste za ciljanje ljudi. Nema ni\u0161ta novo u ovom obliku manipulacije - ali pojava generativne umjetne inteligencije zna\u010dajno je pogor\u0161ala situaciju.<\/p>\n\n\n\n

Samo savjetovanje ljudima da paze na lo\u0161u gramatiku i lo\u0161e logotipe malo poma\u017ee u za\u0161titi od phishing<\/a><\/em>. Danas napada\u010di mogu uvjerljivo opona\u0161ati komunikacijski stil, glasove i lica pojedinaca iz osobnog ili profesionalnog kruga mete, uz minimalan napor.<\/p>\n\n\n\n

Organizacije moraju hitno preispitati svoje obrambene strategije - odmaknuti se od tradicionalne obuke o sigurnosnoj svijesti i usmjeriti se na ja\u010danje sposobnosti zaposlenika da prepoznaju i odupru se manipulaciji.<\/p>\n\n\n\n

Naga\u0111anje: \u0161to je stvarno, a \u0161to nije?<\/h4>\n\n\n\n

Uspon generativne umjetne inteligencije u\u010dinio je ciljane napade dru\u0161tvenog in\u017eenjeringa preciznijima, automatiziranijima i znatno te\u017eima za otkrivanje. Dobrodo\u0161li u eru duboke sumnje<\/a> (kako je WIRED to napisao u naslovu) u kojoj je sve te\u017ee razlikovati \u0161to je stvarno od \u0161to je la\u017eno.<\/p>\n\n\n\n

Kiberneti\u010dki kriminalci sada koriste DeepFake<\/em> i glasove generirane umjetnom inteligencijom kako bi stvorili vrlo uvjerljive imitacije. \u0160tovi\u0161e, generativna umjetna inteligencija mo\u017ee se koristiti za stvaranje lica koja se ne razlikuju od stvarnih - i, \u0161to je jo\u0161 gore, do\u017eivljavaju se kao uvjerljivija<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga su uobi\u010dajene metode obmane mnogo u\u010dinkovitije i te\u017ee ih je otkriti: u Hong Kongu je zaposlenica prevarena da prebaci oko 20 milijuna funti prevarantima koji su se predstavljali kao vi\u0161i du\u017enosnici njezine tvrtke putem la\u017enog video poziva.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to tradicionalni trening zaposlenika nije dovoljan?<\/h4>\n\n\n\n

Konvencionalna obuka o podizanju svijesti obi\u010dno se usredoto\u010duje na poznate obrasce napada dru\u0161tvenim in\u017eenjeringom \u2013 posebno na tipi\u010dne poku\u0161aje kra\u0111e identiteta putem e-po\u0161te. Od zaposlenika se \u010desto tra\u017ei da slijede stroga pravila i da obra\u0107aju veliku pozornost na detalje.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak i ako smo mi, kao zaposlenici, sposobni ispravno identificirati domenu URL-a, nemamo uro\u0111enu sposobnost ili fokus da uo\u010dimo svaku pojedinu tipografsku pogre\u0161ku \u2013 posebno kada je na\u0161 posao odgovoriti na 300 (vanjskih) poruka \u0161to je br\u017ee mogu\u0107e svaki dan.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno, tradicionalni trening podizanja svijesti o kiberneti\u010dkoj sigurnosti temelji se na zastarjeloj pretpostavci da se ljudi uvijek mogu osloniti na svoje analiti\u010dke vje\u0161tine i kriti\u010dko razmi\u0161ljanje u odlu\u010duju\u0107im trenucima.<\/p>\n\n\n\n

Zapravo, mnoge odluke \u2013 posebno one brze koje vode do konkretnih svakodnevnih radnji \u2013 daleko su \u010de\u0161\u0107e odre\u0111ene emocijama i intuitivnim razmi\u0161ljanjem nego racionalnom analizom. Bihevioralna ekonomija, koju su oblikovali istra\u017eiva\u010di poput Daniela Kahnemana, Richarda Thalera i Cassa Sunsteina, istra\u017euje upravo ovo podru\u010dje napetosti izme\u0111u intuicije i intelekta. Do sada su poku\u0161aji promjene pona\u0161anja u kiberneti\u010dkoj sigurnosti uglavnom bili osmi\u0161ljeni bez razmatranja ovog pristupa. U budu\u0107nosti bismo se trebali manje usredoto\u010diti na podu\u010davanje novih tehni\u010dkih metoda detekcije, a vi\u0161e na podizanje svijesti o \u2013 u biti netehni\u010dkoj \u2013 metodi napada u cjelini i kako se od nje mo\u017eemo za\u0161tititi.<\/p>\n\n\n\n

Prepoznavanje tehnika napada i ja\u010danje otpornosti na emocinalne okida\u010de<\/h4>\n\n\n\n

Napada\u010di namjerno iskori\u0161tavaju klasi\u010dne principe uvjeravanja<\/a> kako ih je opisao autor bestselera Robert Cialdini - poput autoriteta <\/strong>(\u201eIzvr\u0161ni direktor \u017eeli da se ovo odmah plati!\u201c), dru\u0161tvenog dokaza<\/strong> (\u201eSvi upravo sada ula\u017eu u ovu kriptovalutu!\u201c) i lajkanja <\/em><\/strong>(\u201eSvidjela mi se va\u0161a prezentacija!\u201c). Iako su ove tehnike uobi\u010dajene u marketingu i prodaji, one se tako\u0111er pojavljuju na forumima darkneta kao alati za usavr\u0161avanje taktika dru\u0161tvenog in\u017eenjeringa. U\u010denjem prepoznavanja ovih psiholo\u0161kih strategija mo\u017eemo postati svjesniji poku\u0161aja manipulacije i bolje se za\u0161tititi.<\/p>\n\n\n\n

U\u010dinkovita obrana igra klju\u010dnu ulogu. Jedna od klju\u010dnih strategija za\u0161tite je osvje\u0161tavanje vlastitih emocionalnih reakcija<\/strong> - posebno u situacijama visokog pritiska koje zahtijevaju brzu akciju. Trebali bismo biti posebno oprezni kada osjetimo da emocionalni pritisak raste. Korisne tehnike uklju\u010duju pauziranje<\/strong>, razmi\u0161ljanje o situaciji <\/strong>(\u201eKako se osje\u0107am upravo sada? Je li ovo vjerodostojan zahtjev?\u201c), tra\u017eenje drugog mi\u0161ljenja<\/strong>, tra\u017eenje od nekoga da dvaput provjeri zahtjev i njegovu provjeru putem alternativnog komunikacijskog kanala<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

U podru\u010dju kiberpsihologije, trenutna istra\u017eivanja istra\u017euju koncept kiberneti\u010dke svjesnosti <\/strong>- sposobnost svjesnijeg usmjeravanja pa\u017enje u digitalnim okru\u017eenjima. Ova praksa poti\u010de promi\u0161ljeno dono\u0161enje odluka umjesto impulzivnih reakcija<\/strong> i poma\u017ee u izgradnji ve\u0107e otpornosti na napade socijalnog in\u017eenjeringa.<\/p>\n\n\n\n

Otpornost zaposlenika: \u0161to sad?<\/h4>\n\n\n\n

Razumijevanje manipulacije i obmane ne zahtijeva tehni\u010dku stru\u010dnost - ove taktike postoje otkad ljudi komuniciraju. Ali u doba generativne umjetne inteligencije, dru\u0161tveni in\u017eenjering postao je skalabilniji, uvjerljiviji i puno te\u017ei za otkrivanje. U organizacijama vi\u0161e nije dovoljno uo\u010diti o\u010dite phishing e-poruke; moramo biti u stanju prepoznati i sofisticiranu manipulaciju u obliku realisti\u010dnih glasova, lica ili poruka. Tradicionalna obuka o podizanju svijesti, koja se \u010desto usredoto\u010duje na tehni\u010dke detalje i kruta pravila, vi\u0161e nije dovoljna. Umjesto toga, potrebno nam je dublje razumijevanje na\u010dina na koji napadi funkcioniraju - na psiholo\u0161koj ili 'meta' razini - i obuka u kiberneti\u010dkoj svjesnosti<\/strong>: u\u010denje otkrivanja i prekidanja emocionalnih okida\u010da prije nego \u0161to dovedu do impulzivnih radnji. Ovaj pristup ve\u0107 je u fokusu trenutnih istra\u017eivanja i obe\u0107ava izgradnju otpornijeg pona\u0161anja suo\u010denog s modernim prijetnjama.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u010ditajte ovaj zanimljivi tekst o potrebi promjene tradicionalnog trenigna podizanja svijesti za prepoznavanje socijalnog in\u017eenjeringa. Socijalni in\u017eenjering je uobi\u010dajena metoda koju kiberneti\u010dki kriminalci koriste za ciljanje ljudi. Nema ni\u0161ta novo u ovom obliku manipulacije – ali pojava generativne umjetne inteligencije zna\u010dajno je pogor\u0161ala situaciju. Samo savjetovanje ljudima da paze na lo\u0161u gramatiku i lo\u0161e logotipe […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1583,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":[],"meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"tema":[],"class_list":["post-996","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=996"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1590,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996\/revisions\/1590"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=996"},{"taxonomy":"tema","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tema?post=996"},{"taxonomy":"format","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/format?post=996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}