{"id":957,"date":"2025-02-21T15:24:27","date_gmt":"2025-02-21T15:24:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.cert.hr\/novosti\/u-zagrebu-odrzana-druga-concert-konferencija-o-kibernetickoj-sigurnosti-strucnjaci-podijelili-kljucna-saznanja-u-borbi-protiv-prijetnji\/"},"modified":"2026-11-04T08:58:27","modified_gmt":"2026-11-04T08:58:27","slug":"u-zagrebu-odrzana-druga-concert-konferencija-o-kibernetickoj-sigurnosti-strucnjaci-podijelili-kljucna-saznanja-u-borbi-protiv-prijetnji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cert.hr\/en\/dogadanja\/u-zagrebu-odrzana-druga-concert-konferencija-o-kibernetickoj-sigurnosti-strucnjaci-podijelili-kljucna-saznanja-u-borbi-protiv-prijetnji\/","title":{"rendered":"U Zagrebu odr\u017eana druga ConCERT konferencija o kiberneti\u010dkoj sigurnosti: Stru\u010dnjaci podijelili klju\u010dna saznanja u borbi protiv prijetnji"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kiberneti\u010dki prostor postaje sve kompleksniji, a izazovi sigurnosti zahtijevaju suradnju svih sektora. Upravo je to bila klju\u010dna poruka na drugoj ConCERT konferenciji o kiberneti\u010dkoj sigurnosti, odr\u017eanoj 20. velja\u010de u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Konferencija u organizaciji CARNET-ovog Nacionalnog CERT-a, okupila je vi\u0161e od 200 stru\u010dnjaka iz Hrvatske i Slovenije, koji su razmijenili iskustva i znanja u borbi s kiberneti\u010dkim prijetnjama i najboljih odgovora i postupanja uslijed pojave kiberneti\u010dkih incidenata.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Konferenciju je otvorila <strong>Nata\u0161a Glavor<\/strong>, pomo\u0107nica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT, koja je istaknula klju\u010dnu ulogu suradnje svih sektora u stvaranju sigurnog i otpornog digitalnog prostora.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\"><p>Kiberneti\u010dki prostor mijenja se br\u017ee nego ikada, a izazovi zahtijevaju suradnju svih nas. Upravo zato je ova konferencija izuzetno va\u017ena \u2013 pru\u017ea prostor za otvorenu diskusiju, povezivanje i dijeljenje iskustava u povjerljivom okru\u017eenju.<\/p><cite>Nata\u0161a Glavor.<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu doga\u0111anja, sudionici su imali priliku \u010duti predavanja predstavnika iz javnog i privatnog sektora, koji su analizirali sve od ransomware napada do izazova s kojim se suo\u010davaju u otkrivanju po\u010dinitelja kiberneti\u010dkih prijetnji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vlatka Mar\u010dan<\/strong> iz <strong>Nacionalnog koordinacijskog sredi\u0161ta za industriju, tehnologiju i istra\u017eivanje u podru\u010dju kiberneti\u010dke sigurnosti (NKS)<\/strong> detaljno je predstavila rad NKS-a, njegove korisnike i zadatke. NKS je, kako je istaknula, anga\u017eiran na \u010detiri klju\u010dna podru\u010dja uklju\u010duju\u0107i uspostavu Zajednice stru\u010dnjaka i suradnju s drugim NKS-ovima putem Mre\u017ee, edukaciju te financijsku potporu u okviru EU natje\u010daja. Tako\u0111er, Mar\u010dan je naglasila va\u017enost suradnje u prekograni\u010dnim projektima i promociji rada Mre\u017ee i Zajednice, uklju\u010duju\u0107i i Europski centar za kiberneti\u010dku sigurnost \u2013 ECCC.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stru\u010dnjaci iz <strong>Nacionalnog centra za kiberneti\u010dku sigurnost <\/strong>podijelili su svoja iskustva i znanja o modernim ransomware napadima, obja\u0161njavaju\u0107i kako oni funkcioniraju na tehni\u010dkoj razini, koje korake napada\u010di poduzimaju te kako se mo\u017eemo za\u0161tititi. Istaknuli su zabrinjavaju\u0107u \u010dinjenicu kako napada\u010dima, od trenutka kada u\u0111u u mre\u017eu, do ostvarivanja potpunih administratorskih ovlasti, \u010desto ne treba vi\u0161e od 24 sata. Naglasili su kako je klju\u010dno uspostaviti adekvatne mjere za\u0161tite i detekcije, no ulaganje u skupe alate samo po sebi nije dovoljno za osiguranje sustava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ivan Birti\u0107<\/strong>, suradnik za ra\u010dunalnu sigurnost u <strong>CARNET-ovom Sektoru za Nacionalni CERT<\/strong>, prenio je svoje iskustvo s testiranjem sigurnosti web aplikacija te koje su njihove naj\u010de\u0161\u0107e ranjivosti. Naglasio je kako se naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107u s nea\u017euriranim sustavima, ranjivostima autentifikacije, autorizacije te inercijom ranjivih strana za otklanjanje ranjivosti. Svima koji \u017eele svoje aplikacije u\u010diniti sigurnijima poru\u010duje da je potrebno razmi\u0161ljati kao napada\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Renato Grguri\u0107<\/strong> i <strong>Dragan Mari\u0107<\/strong> iz <strong>Slu\u017ebe kiberneti\u010dke sigurnosti Ministarstva unutarnjih poslova <\/strong>govorili su o tome tko su naj\u010de\u0161\u0107i po\u010dinitelji kiberneti\u010dkih napada i koji su glavni izazovi u njihovom pronala\u017eenju. Istaknuli su kako otkrivanje po\u010dinitelja mo\u017ee biti zahtjevan proces zbog razli\u010ditih pravnih regulacija, nedostupnosti podataka, anonimiziranja identiteta po\u010dinitelja te stalnog razvoja novih metoda napada, ali i nespremnosti odre\u0111enih dr\u017eava na suradnju. Prikazali su i primjer uspje\u0161ne akcije u kojoj je sudjelovala Slu\u017eba kiberneti\u010dke sigurnosti u suradnji s drugim europskim tijelima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Neven Zitek<\/strong> iz <strong>SPAN<\/strong>-a je predstavio aktualnu sliku kiberneti\u010dkog okru\u017eenja i skrenuo pozornost na o\u010dekivane trendove i prijetnje u 2025. godini. Naveo je kako su ransomware napadi financijski motivirani, a da je za \u010dak 68 % kompromitacija i dalje kriv ljudski faktor i nenamjerno maliciozno pona\u0161anje djelatnika. Za 2025. godinu predvi\u0111a porast postoje\u0107ih prijetnji, uklju\u010duju\u0107i ransomware napade, napade pod pokroviteljstvom dr\u017eava, kiberneti\u010dke napade vo\u0111ene umjetnom inteligencijom, iskori\u0161tavanje IoT ure\u0111aja, a promjenu \u0107e donijeti i razvoj kvantnih ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gorazd Bo\u017ei\u0107 <\/strong>iz <strong>slovenskog nacionalnog CERT-a<\/strong> podijelio je podatke o prijetnjama s kojima se Slovenija suo\u010dava. Osvrnuo se na drasti\u010dan porast obra\u0111enih kiberneti\u010dkih incidenata, koji je od 2008. godine porastao za vi\u0161e od 1300 %, s 325 na 4668 prijavljenih incidenata do 2024. godine. Najve\u0107e financijske gubitke uzrokuju investicijske prijevare, dok se mobiteli sve vi\u0161e koriste kao vektori napada. Tako\u0111er, naglasio je rastu\u0107u sofisticiranost socijalnog in\u017eenjeringa, koji je potpomognut upotrebom alata baziranih na umjetnoj inteligenciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vanja \u0160vajcer<\/strong>, sigurnosni stru\u010dnjak s dugogodi\u0161njim iskustvom, govorio je o zlonamjernim grupama \u010diji je cilj ostvarivanje financijske koristi. Jedna od taktika koju koriste ove grupe je stvaranje la\u017enih zaposlenika i agenata za zapo\u0161ljavanje kako bi preuzeli identitete stvarnih softverskih in\u017eenjera i stekli pristup osjetljivim podacima putem kompromitiranih korisni\u010dkih ra\u010duna. \u0160vajcer je tako\u0111er upozorio na opasnosti koje nose video intervjui, gdje se \u010desto koriste la\u017eni identiteti. Za kraj, dao je preporuke za za\u0161titu od takvih napada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mislav Major<\/strong> iz <strong>INFIGO IS<\/strong>-a pru\u017eio je uvid u rad Red Teama, specijalizirane skupine koja simulira napade na organizacije kako bi otkrila sigurnosne ranjivosti. Naglasio je va\u017enost multidisciplinarnog pristupa, jer je za u\u010dinkovito testiranje sigurnosnih sustava potrebno imati stru\u010dnjake s razli\u010ditim znanjima. Svako testiranje od strane Red Teama, kako je objasnio, osna\u017euje infrastrukturu organizacije, omogu\u0107ava implementaciju novih za\u0161tita, te ispravljanje ranjivosti i miskonfiguracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vlatko Ko\u0161turjak<\/strong> iz <strong>Diverta, Marlink grupacije<\/strong>, trenutni CRO (<em>Chief Research Officer<\/em>) govorio je o kori\u0161tenju umjetne inteligencije u pisanju koda i izradi aplikacija. Takve metode mogu dovesti do ranjivosti u aplikacijama koje mogu iskoristiti napada\u010di. Ko\u0161turjak je upozorio da su zlonamjerne skupine ve\u0107 po\u010dele koristiti ovu tehnologiju, pa je va\u017eno da se ne odustane od tradicionalnih metoda testiranja aplikacija kako bi se sprije\u010dile sigurnosne prijetnje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odaziv na drugu ConCERT konferenciju pokazatelj je pove\u0107ane svijesti o va\u017enosti za\u0161tite kiberneti\u010dkog prostora, otpornosti poslovanja na prijetnje i br\u017eeg odgovora na kiberneti\u010dke incidente. Pove\u0107ana svijest o sigurnosti mre\u017enih i informacijskih struktura, potaknuta novim zakonodavstvom i sofisticiranim prijetnjama, oja\u010dava suradnju stru\u010dnjaka i njihovu me\u0111usobnu razmjenu znanja. ConCERT je postao klju\u010dni doga\u0111aj za stvaranje zajednice povjerenja u kojoj stru\u010dnjaci dijele iskustva i rje\u0161enja za izazove u svojoj praksi, s ciljem prevencije napada koji ugro\u017eavaju kriti\u010dnu infrastrukturu i gospodarstvo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kiberneti\u010dki prostor postaje sve kompleksniji, a izazovi sigurnosti zahtijevaju suradnju svih sektora. Upravo je to bila klju\u010dna poruka na drugoj ConCERT konferenciji o kiberneti\u010dkoj sigurnosti, odr\u017eanoj 20. velja\u010de u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Konferencija u organizaciji CARNET-ovog Nacionalnog CERT-a, okupila je vi\u0161e od 200 stru\u010dnjaka iz Hrvatske i Slovenije, koji su razmijenili iskustva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1529,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":[],"meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"tema":[],"class_list":["post-957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadanja"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=957"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1530,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/957\/revisions\/1530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=957"},{"taxonomy":"tema","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tema?post=957"},{"taxonomy":"format","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/format?post=957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}