{"id":1006,"date":"2025-10-24T13:32:31","date_gmt":"2025-10-24T13:32:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.cert.hr\/novosti\/webinar-kako-nam-digitalna-svjesnost-moze-pomoci-u-zastiti-od-socijalnog-inzenjeringa\/"},"modified":"2026-11-04T09:01:46","modified_gmt":"2026-11-04T09:01:46","slug":"webinar-kako-nam-digitalna-svjesnost-moze-pomoci-u-zastiti-od-socijalnog-inzenjeringa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/cert.hr\/en\/dogadanja\/webinar-kako-nam-digitalna-svjesnost-moze-pomoci-u-zastiti-od-socijalnog-inzenjeringa\/","title":{"rendered":"Webinar: Kako nam digitalna svjesnost mo\u017ee pomo\u0107i u za\u0161titi od socijalnog in\u017eenjeringa"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Webinar mo\u017eete pogledati ovdje: <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=xAXPgc8zhTU\">Anna Collard: 'Meta-awareness in the age of AI' (webinar)<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Anna Collard<\/strong>, vi\u0161a potpredsjednica u KnowBe4 Africa i stru\u010dnjakinja s vi\u0161e od 20 godina iskustva u kiberneti\u010dkoj sigurnosti, priznala je kako je jednom kliknula na phishing e-mail:<em> <\/em>\u201eBila sam u Uberu, razgovarala s voza\u010dem, pakirala torbu, provjeravala e-mail... i kliknula. Na sre\u0107u, bio je to test koji je poslao na\u0161 IT tim\u201c. Njezina kazna? Zavr\u0161iti edukaciju koju je sama napisala. Taj trenutak ju je natjerao na razmi\u0161ljanje: problem nije u znanju, nego u <em>pa\u017enji<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato Anna zagovara novi pristup, <strong>digitalnu svjesnost (mindfulness)<\/strong> u kiberneti\u010dkoj sigurnosti. Ne radi se o tome da postanemo \u201eZen\u201c, ve\u0107 o tome da nau\u010dimo <strong>prepoznati trenutke kada smo podlo\u017eni skupim pogre\u0161kama \u2014 i imati alate da se zaustavimo<\/strong>. Prakti\u010dne, znanstveno utemeljene tehnike svjesnosti mogu pomo\u0107i da ostanemo fokusirani i smanjimo rizik od pogre\u0161aka koje hakeri iskori\u0161tavaju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201eInterno istra\u017eivanje u Anninoj tvrtki, pokazalo je da se 53% pogre\u0161aka doga\u0111a dok multitaskamo ili smo ometeni.<\/em><br><em>Druga istra\u017eivanja, poput Tessianovog Psychology of Human Error izvje\u0161\u0107a, potvr\u0111uju te podatke.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za\u0161to samo znanje nije dovoljno<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svom istra\u017eivanju za magistarski rad iz <strong>kiberneti\u010dke psihologije<\/strong>, Anna je identificirala <strong>33 \u010dimbenika<\/strong> koji utje\u010du na podlo\u017enost ljudi online manipulaciji i socijalnom in\u017eenjeringu. Ve\u0107ina edukacija o sigurnosti fokusira se samo na jedan ili dva \u010dimbenika, a to su: <em>znanje<\/em> i <em>nesigurnost u postupanju<\/em>. Klju\u010dne stvari koje kriminalci zapravo iskori\u0161tavaju jesu: <strong>kognitivne pristranosti, impulzivnost i osobne ranjivosti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201eNe educiramo ljude u\u010dinkovito u pogledu svih ostalih \u010dimbenika koje kriminalci namjerno<\/em><br><em>iskori\u0161tavaju kao \u0161to su kognitivne pristranosti, impulzivnosti i osobne ranjivosti.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove ranjivosti ne nestaju s razvojem tehnologije \u2014 zapravo, umjetna inteligencija ih olak\u0161ava iskori\u0161tavati, generiraju\u0107i poruke i scenarije precizno prilago\u0111ene na\u0161im pristranostima. Napada\u010di razumiju kako razmi\u0161ljamo. Koriste <strong>mentalne pre\u010dace (heuristike)<\/strong> koji nas poti\u010du da brzo odlu\u010dujemo, ali nas tako mogu i navesti na pogre\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201eNapada\u010di razumiju kognitivne pristranosti i osmi\u0161ljavaju svoje napade kako bi ih iskoristili. <\/em><br><em>Zato nije dovoljno samo re\u0107i ljudima da 'zadr\u017ee pokaziva\u010d mi\u0161a iznad poveznice.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak i u okru\u017eenjima gdje su ljudi dobro obu\u010deni i svjesni phishing taktika, pogre\u0161ke se i dalje doga\u0111aju. Ne zbog neznanja, ve\u0107 zato \u0161to mozak ima tendenciju djelovati na \u2018autopilotu\u2019 kada je pod pritiskom, preoptere\u0107en ili emocionalno potaknut. Zato prava sigurnost ne po\u010dinje samo edukacijom, ve\u0107 svjesno\u0161\u0107u \u2014 <em>prepoznavanjem trenutka kada nismo fokusirani<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Svjenost kao alat kiberneti\u010dke sigurnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anna je usporedila tehnike <strong>svjesnosti (mindfulnessa)<\/strong> s 33 \u010dimbenika koji utje\u010du na na\u0161u podlo\u017enost manipulaciji i otkrila da <strong>svjenost mo\u017ee pozitivno utjecati na \u010dak 23 od njih<\/strong>. U sredi\u0161tu tog pristupa je <strong>meta-svjesnost<\/strong>, odnosno sposobnost da \u201cuhvatimo sebe\u201d u trenutku stresa, \u017eurbe ili ako smo neuobi\u010dajeno samouvjereni i odlu\u010dimo usporiti prije nego \u0161to kliknemo, odgovorimo ili podijelimo ne\u0161to.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cilj ovog pristupa nije biti <em>hiper-svjestan<\/em> cijelo vrijeme, \u0161to je zapravo nerealno i iscrpljuju\u0107e, nego izgraditi navike koje nas poti\u010du da usporimo i uklju\u010dimo <em>\u201csporije razmi\u0161ljanje\u201d<\/em> u pravim trenucima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201e<em>Netko vas tra\u017ei da hitno prebacite novac<\/em> ili podjelite osjetljive podatke\",<br><em>svejesnost tada djeluje kao unutarnji alarm koji ka\u017ee:<br><em>\u201cStani. Ovo je trenutak za dodatni oprez.\u201d<\/em><\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mikro-prakse koje grade digitalnu svjesnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Annin pristup svodi se na <strong>jednostavne navike<\/strong> koje nam poma\u017eu prekinuti \u201cautopilot\u201d i vratiti pa\u017enju u sada\u0161nji trenutak. Male, ali u\u010dinkovite promjene koje dugoro\u010dno \u010dine razliku::<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Zadatak po zadatak:<\/strong> \u201eMultitasking je poguban za na\u0161u produktivnost, mentalno zdravlje i otpornost na manipulaciju. Na\u0161 mozak ne mo\u017ee istovremeno obavljati dva kognitivna zadatka.\u201c<\/li><li><strong>Vremenska podjela rada i odmora:<\/strong> Koristite blokove fokusa od 30\u201345 minuta, a zatim pro\u0161e\u0107ite ili se istegnite. <em>\u201eTo izvla\u010di mozak iz iscrpljenog stanja i osloba\u0111a hormone dobrog raspolo\u017eenja.\u201c<\/em><\/li><li><strong>Namjera (intentionality):<\/strong> Prije sastanka, udahnite i zamislite kako se \u017eelite osje\u0107ati nakon njega.<\/li><li><strong>Senzorno uzemljenje:<\/strong> Koristite zvukove prirode, binauralne tonove, mirise ili teksture kako biste resetirali fokus \u2014 neki od Anninih klijenata koriste mirisne antistres loptice ili mini Zen vrtove.<\/li><li><strong>Trening fokusa:<\/strong> Poku\u0161ajte s vje\u017ebom \u201egledanja u jednu to\u010dku\u201c \u2014 gledajte u to\u010dku bez treptanja, zatim zatvorite o\u010di i poku\u0161ajte zadr\u017eati sliku u mislima.<\/li><li><strong>Prepoznavanje okida\u010da:<\/strong> Obratite pa\u017enju na ubrzano lupanje srca, iznenadni val uzbu\u0111enja ili pritisak \u2014 to mogu biti znakovi manipulacije.<\/li><li><strong>Sigurne navike pri kori\u0161tenju ure\u0111aja:<\/strong> Izbjegavajte otvaranje i reagiranje na e-mailove dok istovremeno radite ne\u0161to drugo.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove male prakse mo\u017eda ne izgledaju kao sigurnosne mjere, ali izravno smanjuju \u010dimbenike rizika. Kada se uklope u svakodnevnu rutinu, postaju instinktivne poput vezanja sigurnosnog pojasa u automobilu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako to primijeniti na sveu\u010dili\u0161tima i istra\u017eiva\u010dkim institucijama<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na sveu\u010dili\u0161tima i istra\u017eiva\u010dkim institucijama, gdje su resursi \u010desto ograni\u010deni, a promjene sporo za\u017eivljavaju, digitalna svjesnost mo\u017ee biti predstavljena ne samo kao sigurnosna mjera, ve\u0107 kao na\u010din za ja\u010danje fokusa, mentalne otpornosti i dobrobiti. Povla\u010di paralelu s kampanjama za mentalno zdravlje koje su uspje\u0161no za\u017eivjele na sveu\u010dili\u0161tima: \u201eOne su uspjele kad su imale institucionalne zagovornike, kad su prakse bile jednostavne i dostupne te kad su bile integrirane u postoje\u0107e aktivnosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201eU\u010dinite to relevantnim i znanstveno potkrijepljenim; ponudite mikro-intervencije<\/em><br><em>koje poma\u017eu boljem razmi\u0161ljanju, u\u010denju i \u017eivotu u digitalnom svijetu.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njezini prijedlozi uklju\u010duju sljede\u0107e korake:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Krenite od znanosti:<\/strong> Podijelite dokaze iz neuroznanosti i bihevioralnih istra\u017eivanja kako biste pridobili akademsko osoblje.<\/li><li><strong>Digitalni svjesni trenuci:<\/strong> Dvije minute svjesnog disanja ili ga\u0161enja ure\u0111aja na po\u010detku predavanja ili sastanka.<\/li><li><strong>Osna\u017eite ambasadore:<\/strong> Identificirajte profesore ili studente koji su ve\u0107 zainteresirani za svjesnost ili digitalnu dobrobit.<\/li><li><strong>Integrirajte u postoje\u0107e programe:<\/strong> Uklju\u010dite u inicijative za dobrobit, orijentacijske tjedne, studentske slu\u017ebe ili kampanje za mentalno zdravlje.<\/li><li><strong>Koristite digitalne poticaje:<\/strong> Mikro-edukativne videozapise, QR postere, edukacijske popuste za alate za fokus ili automatske kalendarske podsjetnike da zastanete izme\u0111u sastanaka.<\/li><li><strong>Preformulirajte poruku:<\/strong> Predstavite to kao na\u010din smanjenja izgaranja, pove\u0107anja produktivnosti i pobolj\u0161anja kvalitete nastave i akademskog uspjeha.<\/li><li><strong>Prikupite povratne informacije:<\/strong> Brze ankete o tome \u0161to funkcionira i \u0161to treba prilagoditi.<\/li><li><strong>Ispri\u010dajte pri\u010de:<\/strong> Koristite interne zagovornike ili cijenjene osobe kako biste normalizirali praksu.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako to izgleda u praksi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Visoko obrazovanje mo\u017ee mnogo nau\u010diti iz korporativnih primjera. Jedna globalna in\u017eenjerska tvrtka, povodom <em>Me\u0111unarodnog mjeseca kiberneti\u010dke sigurnosti i mentalnog zdravlja<\/em>, redizajnirala je svoj program edukacije tako da uklju\u010di principe mindfulnessa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-vivid-cyan-blue-color has-text-color wp-block-paragraph\"><em>\u201eVrlo je sna\u017eno kad HR i sigurnosni timovi rade zajedno. Pokre\u0107ite kampanje zajedno, oslanjajte se jedni na druge, razmjenjujte pri\u010de me\u0111usobno \u2014 svi imaju pri\u010du o tome kako su bili preoptere\u0107eni i kliknuli na link.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dan pristup primjenjuje i jedna ju\u017enoafri\u010dka banka, gdje <strong>sigurnosni i wellness timovi<\/strong> zajedni\u010dki organiziraju roadshow doga\u0111aje. Na jednom \u0161tandu zaposlenicima mjere puls, a odmah do njih sigurnosni tim obja\u0161njava: <em>\u201cKad ste pod stresom, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107ete kliknuti na pogre\u0161an link.\u201d<\/em> Rezultat? Sigurnosne teme postaju <strong>prirodan dio razgovora o zdravlju i dobrobiti<\/strong>, a ne tehni\u010dki problem koji se mora \u201codraditi\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak i u akademskom svijetu postoje uspje\u0161ni primjeri: <strong>Oxford i druga sveu\u010dili\u0161ta<\/strong> ve\u0107 nude te\u010dajeve svjesnosti koji poma\u017eu studentima upravljati stresom i produktivno\u0161\u0107u \u2014 dokaz da se ovaj pristup lako mo\u017ee uklopiti i u obrazovno okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mjerenje u\u010dinka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anna upozorava da se ne oslanjamo isklju\u010divo na broj klikova u phishing testovima: <em>\u201eMo\u017eete manipulirati rezultatima tako da po\u0161aljete jednostavan phishing e-mail i osigurate da ostvarite cilj.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bolji pokazatelji uspjeha uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>koliko se \u010desto <strong>prijavljuju sumnjivi e-mailovi<\/strong>,<\/li><li><strong>trendove kroz vrijeme<\/strong> u phishing simulacijama,<\/li><li>i <strong>povratne informacije zaposlenika<\/strong> \u2013 posebno o tome <em>\u0161to ih je navelo da kliknu<\/em> ili <em>\u0161to ih je zadr\u017ealo<\/em>.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takvi podaci poma\u017eu prilagoditi pristup, \u010dak i ako uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze nije lako dokazati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anna trenuta\u010dno radi doktorat upravo na toj temi \u2013 istra\u017euje kako <strong>digitalna svjesnost mo\u017ee pove\u0107ati kiberneti\u010dku otpornost<\/strong> i gradi model koji povezuje konkretne tehnike za svjenost s manjom podlo\u017eno\u0161\u0107u socijalnom in\u017eenjeringu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ljudskiji pristup<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anna otvoreno ka\u017ee: <em>\u201cSvjenost nije \u010darobno rje\u0161enje. Ljudi \u0107e i dalje grije\u0161iti.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No, njegova je vrijednost u tome \u0161to ja\u010da kognitivnu otpornost, poma\u017ee nam da prepoznamo kad nismo fokusirani, reagiramo promi\u0161ljeno i bolje upravljamo vlastitim emocijama. U svijetu u kojem napada\u010di koriste umjetnu inteligenciju za personalizirane prijevare, taj trenutak svjesnosti mo\u017ee biti razlika izme\u0111u sigurnosti i kompromitacije. Svjenost nije tu samo da nas za\u0161titi od phishinga, on nas u\u010di kako biti svjesniji, manje iscrpljeni i dono\u00adsiti bolje odluke, i online i offline.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anna Collard je vi\u0161a potpredsjednica za strategiju sadr\u017eaja i evangelizaciju u KnowBe4 Africa, gdje promovira sigurnosnu svijest diljem kontinenta. Osniva\u010dica je Popcorn Traininga, magistrirala je kiberneti\u010dku psihologiju, a trenutno je doktorandica na Sveu\u010dili\u0161tu Nelson Mandela. Uvr\u0161tena je me\u0111u Top 20 Global Cybersecurity Women of 2024, \u010desta je govornica, nagra\u0111ivana liderica i \u010dlanica Globalnog vije\u0107a za budu\u0107nost kiberneti\u010dke sigurnosti pri Svjetskom ekonomskom forumu. Posjeduje brojne certifikate iz podru\u010dja kiberneti\u010dke sigurnosti, uklju\u010duju\u0107i CISSP, CISA, ISO27k implementer i lead auditor.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Webinar mo\u017eete pogledati ovdje: Anna Collard: &#8216;Meta-awareness in the age of AI&#8217; (webinar) Anna Collard, vi\u0161a potpredsjednica u KnowBe4 Africa i stru\u010dnjakinja s vi\u0161e od 20 godina iskustva u kiberneti\u010dkoj sigurnosti, priznala je kako je jednom kliknula na phishing e-mail: \u201eBila sam u Uberu, razgovarala s voza\u010dem, pakirala torbu, provjeravala e-mail&#8230; i kliknula. Na sre\u0107u, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":[],"meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"tema":[],"class_list":["post-1006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadanja"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1006"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1606,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1006\/revisions\/1606"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1006"},{"taxonomy":"tema","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tema?post=1006"},{"taxonomy":"format","embeddable":true,"href":"https:\/\/cert.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/format?post=1006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}