Kibernetički incident događaj je koji ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka ili usluga koje mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup.
Kibernetički incidenti prijavljuju se Nacionalnom CERT-u u skladu sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) i Zakonom o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07, 14/24).
CERT.hr postupa u slučaju incidenta ako se barem jedna od strana u incidentu nalazi u Republici Hrvatskoj, odnosno ako pripada domeni .hr ili hrvatskom IP adresnom prostoru. Iznimka su državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su u nadležnosti Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost (NCSC).
Kako prijaviti
Vrste incidenata
Napadačka infrastruktura
Obuhvaća prijave u kojima nije nužno detektiran napad, već je otkrivena infrastruktura koja se koristi za kibernetičke napade, poput C2 poslužitelja, zaražene web stranice na kojoj je udomljen zlonamjerni sadržaj i sl.
Prikupljanje informacija
Prijave u kojima nije detektiran pokušaj napada, već skeniranje (IP adresa/portova i sl.), enumeracija ili slična aktivnost prikupljanja tehničkih podataka koji bi bili korisni za provođenje kibernetičkog napada.
Pokušaj neovlaštenog pristupa
Pogađanje pristupnih podataka — Pokušaj napada kroz pogađanje zaporki (bruteforce, password spray i sl. aktivnosti) ili druge vrste pristupnih podataka. Obuhvaća incidente u kojima pogađanje nije bilo uspješno, ali i one u kojima je bilo uspješno na način da je npr. kompromitiran jedan ili više računa e-pošte, ali to nije dovelo do šire ugroze informacijskog sustava.
Pokušaj iskorištavanja ranjivosti — Pokušaj napada kroz iskorištavanje ranjivosti. Obuhvaća incidente gdje iskorištavanje nije bilo uspješno ili je tehnički bilo uspješno, ali nije imalo gotovo nikakav utjecaj.
Uspješno ostvarena kompromitacija
Ucjenjivački napadi — Ransomware napadi i druge vrste ucjenjivačkih napada u kojima je kompromitiran informacijski sustav te se traži plaćanje otkupnine kako bi se vratio pristup, kako ne bi bili objavljeni ukradeni podaci, kako se ne bi uskratila dostupnost i sl. Obuhvaća i napade zaustavljene na vrijeme (npr. prije zaključavanja i/ili krađe podataka).
Krađa pristupnih podataka — Incidenti u kojima su ukradeni pristupni podaci (lozinke, HTTP kolačići i sl.), npr. kroz zarazu uređaja krajnjih korisnika infostealer zlonamjernim kodom.
Krađa podataka — Incidenti kojima je glavna karakteristika krađa podataka, uobičajeno veće količine podataka poput baza s osobnim ili drugim osjetljivim podacima — kroz kompromitaciju sustava, neovlašteno automatizirano prikupljanje (scraping) ili unutarnju prijetnju.
Neovlaštena izmjena sadržaja — Incidenti kojima je glavna karakteristika neovlaštena izmjena sadržaja (npr. web defacement).
Kompromitacija s uništavajućim učinkom — Napadi kojima je cilj onesposobiti IT ili OT sustav ili mu narušiti integritet (npr. brisanje/prepisivanje podataka i konfiguracije ili mijenjanje parametara do nesigurnih razina).
Kompromitiran uređaj — Kompromitacija jednog uređaja (npr. računalo zaraženo kroz preuzimanje i instalaciju) ili više uređaja, ali bez lateralnog širenja i ugroze šireg informacijskog sustava.
Kompromitiran informacijski sustav — Kompromitacija je obuhvatila više komponenti informacijskog sustava, npr. uspješno pogađanje zaporki za VPN nakon čega je napadač pristupio unutarnjoj mreži i kompromitirao druge račune ili uređaje.
Nedostupnost usluge
Uskraćivanje usluge — Nedostupnost usluge koja je rezultat napada, poput DoS/DDoS napada. Nedostupnost je privremene naravi (npr. dok traje napad).
Ispad usluge — Nedostupnost usluge za koju nema indikacije da je rezultat napada, već je rezultat greške, nesreće ili prirodne nepogode.
Prijevare
Phishing napad — Pokušaj navođenja korisnika na odavanje povjerljivih podataka ili pokretanje zlonamjernog koda putem raznih komunikacijskih kanala (najčešće e-pošte). Ako je phishing bio početak napada s većim utjecajem, incident pripada toj kategoriji.
Poslovne prijevare — Napadač lažnim predstavljanjem pokušava steći ili stekne financijsku korist od poslovnog subjekta, npr. „CEO fraud" ili BEC (Business Email Compromise).
Ostale financijski motivirane prijevare — Ostale prijevare kod kojih napadač pokušava steći ili stekne financijsku korist.
Neželjene poruke
Neželjena elektronička poruka reklamnog ili neistinitog sadržaja, najčešće s ciljem reklamiranja proizvoda, zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja.
Ostalo
Neželjeni događaji koji se ne mogu opisati ranije navedenim kategorijama, a mogli bi se okarakterizirati kao kibernetički incident.