Svaki put kada pristupamo internetu, služimo se društvenim mrežama, plaćamo online, čitamo novosti na portalima, objavljujemo slike ili sudjelujemo u raspravi, ostavljamo digitalne „mrvice“ koje sadrže informacije o nama, našim akcijama i djelovanju na internetu. Kada sve te informacije skupimo zajedno dobivamo profil koji ocrtava naše ponašanje na internetu.  

Digitalni trag, otisak ili sjenu čini jedinstven skup digitalnih aktivnosti, akcija, doprinosa te komunikacije putem interneta i digitalnih uređaja kojoj se može ući u trag.

Zašto bi nekome naš digitalni trag bio zanimljiv? Prije svega, ovakve informacije osobito cijene marketinške kuće, poslodavci, online trgovine i svi oni kojima je važno poznavati naše navike i ponašanja.. Njih zanima što pretražujemo, kamo idemo, što pratimo i objavljujemo na društvenim mrežama, što kupujemo i na kojim stranicama te što čitamo, gledamo i slušamo. Takve informacije mnogo govore o nama i našim obrascima ponašanja. Na primjer, takvi podaci mogu otkriti poslodavcu hoćemo li biti dobri kandidati za pojedino radno mjesto. Marketinškim agencijama pomažu u plasiranju personaliziranih  reklama odabranih na temelju naših interesa i prethodnih kupovina ili nam nude idealno mjesto za odmor na temelju naših pretraživanja. Kako bismo osvijestili na koji način se takvi podaci prikupljaju, važno je razumjeti koji se točno podaci prikupljaju i kako se stvara  naš digitalni trag.

Postoje dvije vrste digitalnih tragova, pasivni i aktivni. Pasivni digitalni tragovi su oni tragovi koje ostavljamo bez znanja ili namjere. Na primjer, stranice broje koliko često ih posjećujemo, a ti se podaci prikupljaju pasivno jer im mi kao korisnici ne dajemo dopuštenje da te podatke prikupljaju. Riječ je o skrivenom procesu za kojeg ne znamo da se događa i odvija se u pozadini, a o njemu nismo obaviješteni.

S druge strane, aktivni digitalni tragovi uključuju sve one informacije koje smo ostavili na internetu svjesno i namjerno kao što su objave na društvenim mrežama ili komentari ispod nekog video zapisa ili novosti na nekom portalu. Također, u aktivne digitalne tragove uvrštavamo i sve promjene koje možemo napraviti na nekom dokumentu ili neke akcije koje poduzimamo unutar neke online usluge ili platforme. Ukratko, sve informacije koje svjesno i namjerno objavimo, a da smo prilikom tog čina prijavljeni korisničkim imenom, čini dio digitalnog traga vezanog uz taj korisnički račun. U aktivne digitalne tragove, uz objave na društvenim mrežama, možemo uvrstiti i prijave na liste elektroničke pošte te kolačiće koje prihvaćamo prilikom služenja pojedinim internetskim stranicama.

Kolačići (engl. Cookies) su danas sveprisutan mehanizam koji internetske stranice koriste kako bi prikupljale podatke o korisnicima. Ukratko, riječ je sićušnim datotekama koje preglednici pohranjuju na računalima nakon prvog posjeta nekoj stranici za praćenje  naše aktivnosti na stranici. Kolačići mogu sadržavati informacije o našim preferencijama i postavkama koje internetska stranica koristi za prilagođavanje sadržaja za optimalno iskustvo krojeno ponaosob za svakog korisnika. Također, oni sadrže i korisničke podatke koji nam olakšavaju prijavu na prethodno posjećene internetske stranice.

Postoji više različitih vrsta kolačića od kojih ćemo navesti neke najvažnije.

Jednokratni kolačići su kolačići koji su pohranjeni na računalu tijekom trajanja posjeta određenoj stranici, a nakon što napustimo tu stranicu, oni se automatski brišu s računala. S druge strane, ustrajni kolačići ostaju pohranjeni na računalu te prilikom svakog povratka na neku stranicu dostavljaju podatke o korisniku.

Također, uz ustrajne i jednokratne kolačiće, razlikujemo i niz kolačića koji sadrže sigurnosna svojstva, a u svrhu marketinga se koriste kolačići treće strane koji se na računalo preuzimaju s domene različite od one koju posjećujemo. Ova vrstu kolačića najčešće koriste marketinške agencije za praćenje aktivnosti korisnika na području cijele stranice koja sadrži njihove reklame. Putem njih prikupljaju mnoštvo informacija te mogu ukazivati na to što čitamo dok tražimo pojedini proizvod, našu lokaciju na temelju naše IP adrese, postavke našeg uređaja, koliko smo dugo na pojedinoj stranici, naše objave na Twitteru ili Facebooku te još mnogo ostalih informacija.

Kolačići mogu biti iskorišteni za narušavanje privatnosti korisnika, a zbog mogućnosti zloupotrebe je u Europskome parlamentu i Vijeću Europske unije 2002. donesena Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama. Ta Direktiva omogućava korisniku da sam odluči želi li prihvatiti ili odbiti kolačiće. U Republici Hrvatskoj je ova mjera od 2011. godine dio Zakona o elektroničkim komunikacijama. Međutim, kolačići nisu isključivo loši već imaju za zadatak olakšati nam pristup stranicama te nam ponuditi što bolje iskustvo korištenja interneta. Stoga je važno da prilikom odobravanja obavijesti o kolačićima na internetskim stranicama budemo svjesni što i zašto odobravamo.

            Uz kolačiće, mnogo o našem digitalnom tragu otkriva i prisutnost na tražilicama. Ukratko, riječ je o svim informacijama koje možemo pronaći ako svoje ime upišemo u neku internetsku tražilicu kao što je Google. Kako biste saznali u kojoj ste mjeri prisutni na tražilicama, možete se poslužiti sljedećim savjetima kako biste dobili što cjelovitiju sliku.

Provjerite svoju prisutnost na tražilicama:

• Odjavite se iz svih svojih profila na društvenim mrežama i iz elektroničke pošte.
• Izbrišite kolačiće i povijest pregledavanja u svojim preglednicima.
• Napravite popis svih korisničkih imena kojima ste se ikada služili.
• Koristeći neku od tražilica koje štite privatnost kao što je DuckDuckGo pretražite svoje ime i prethodno prikupljena korisnička imena te adrese elektroničke pošte.
• Pretražite svoje brojeve mobilnih telefona.
• Pretražite svoje slike profila koristeći opciju pretrage slika na tražilicama kao što je Google.

Ovako prikupljene informacije čine dio vašeg digitalnog traga i predstavljaju samo dio svih informacija koje o vama na internetu postoje. Važno je znati da te informacije vrijeme neće izbrisati te da će nas pratiti dugo vremena i da ih nije jednostavno  ili smanjiti naš digitalni trag.

            Međutim, digitalni trag nije nužno negativan te, uz oprez i pažnju, može činiti vitalan dio vašeg služenja internetom i biti veoma koristan.

Zaštititi se možete prateći sljedeće savjete:

• Istražite sebe: Već smo naveli neke od tehnika koje vam omogućuju da izgradite što točniju sliku o svojem prisustvu na internetu. Ona vam može pomoći u daljnjim odlukama te postupcima kojima ćete svoj digitalni trag očistiti od neželjenih informacija.
• Razmišljajte prilikom objavljivanja: Prilikom svake objave komentara, slike, video zapisa važno je dobro promisliti o sadržaju. Uzmite u obzir sve okolnosti, a posebnu pažnju obratite na mogućnosti iskorištavanja te objave protiv vas. Kako smo već naveli, vrijeme ne briše digitalni trag i nešto što objavite danas, već sutra može biti uteg vašem ugledu.
• Podesite svoje postavke privatnosti: Sve društvene mreže imaju složene postavke privatnosti koje vam omogućavaju da svoje objave ograničite na skupine korisnika kojima vjerujete i s kojima imate osobne kontakte. Upoznajte se s postavkama kako biste na što bolji način upravljali svojom privatnošću te na taj način zaštitili svoje podatke.
• Vladajte svojim korisničkim računima: Mnogi od nas posjeduju niz korisničkih računa na mnogim internetskim servisima i uslugama. Kako biste pod kontrolom imali svoje podatke, važno je imati popis svih usluga i servisa te ugasiti one koji su zastarjeli i koje više ne koristite. Također, veoma je važno za svaki korisnički račun imati drugačiju i snažnu lozinku. Ako ne možete pratiti sve korisničke podatke koje imate, upravitelji lozinki to mogu raditi umjesto vas.
• Koristite više adresa elektroničke pošte: Korištenje jedne adrese elektroničke pošte za sve usluge i servise nikada nije dobra ideja, pogotovo ako je riječ o poslovnoj adresi. Otvorite više različitih korisničkih računa te ih koristite ovisno o kategoriji kojoj pripadaju. Ako nekoj usluzi ili servisu ne vjerujete u potpunosti, svakako koristite adresu elektroničke pošte koju ne koristite često kako biste umanjili štetu u slučaju eventualne kompromitacije.
• Koristite online servise za zaštitu podataka: Jedno od korisnih rješenja je svakako usluga Google Alerts koja će vam slati upozorenja svaki put kada se ključna riječ koju odaberete pojavi u bazi tražilice Google.
• Izgradite svoju reputaciju ponašanjem: Odgovorno i primjereno ponašanje na internetu je čimbenik koji najpovoljnije djeluje na vaš digitalni trag. Pratite pravila ponašanja, promišljajte prilikom objavljivanja, privatne podatke čuvajte i učinite svoj digitalni trag skupom informacija koji vam koristi.
• Imate pravo na zaborav: Ako ste naišli na rezultat pretraživanja na Google tražilici za kojeg ne biste htjeli da bude dostupan (a koji vodi do sadržaja koji je objavljen unutar granica članica EU), uvijek možete podnijeti zahtjev za njegovim uklanjanjem putem njihove usluge EU Privacy Removal. Također, ako imate problem koji spada u domenu zaštite osobnih podataka, uvijek se možete obratiti izravno Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Na koncu, digitalni trag je nešto što je gotovo nemoguće zaobići i predstavlja sastavni dio našeg ponašanja na internetu te je važno osvijestiti kako on postoji te se ponašati u sladu s tim. Ni jedan alat ne može zamijeniti oprez i odgovornost, a pravilnim korištenjem interneta digitalni trag može postati vrijedan saveznik u izgradnji vaše reputacije na internetu.