Izvještaj istraživanja Special Eurobarometer 464a iz 2017. godine pod nazivom Europeans’ attitudes towards cyber security donosi prikaz stavova, odnosno svijesti, iskustva i percepcije europskih građana o pitanjima kibernetičke sigurnosti. Istraživanjem je obuhvaćeno 28 093 europskih građana starijih od 15 godina, a u Hrvatskoj je intervjuiran 1031 građanin u razdoblju od 13. do 26. lipnja 2017. godine.
U današnjem članku donosimo pregled tih podataka s posebnim osvrtom na podatke koji se odnose na Hrvatsku u usporedbi s prosječnim podacima za sve članice Unije kako bismo ilustrirali gdje se nalazi Hrvatska po pitanju stavova građana o kibernetičkoj sigurnosti.
Prvo poglavlje je naslovljeno “Korištenje interneta” te donosi podatke o tome koliko se često građani Hrvatske služe internetom, koje uređaje koriste za pristup internetu te kojim se aktivnostima najčešće bave. U Hrvatskoj se internetom svakodnevno služi 59% ispitanika, dok se taj broj penje na čak 70% u prosjeku svih članica Europske unije. Povremeno se internetom služi 10% Hrvata, a europski prosjek iznosi 9% ispitanika. Internetom se nikada ne služi 25% ispitanika u Hrvatskoj što je značajno veća brojka od europskog prosjeka koji iznosi 19%. Pristup internetu u Hrvatskoj nema 6% ispitanika što je visok udio u usporedbi s prosjekom EU-a koji iznosi samo 2%.
Promotrimo li socio-demografske podatke za svakodnevne korisnike interneta, možemo zaključiti kako se broj ispitanika koji koriste internet u Hrvatskoj podudara s brojem ispitanika u EU kada je riječ o mlađim skupinama, tj. korisnicima starijima od 15 i mlađima od 24 godine. U sljedećem razredu u koji spadaju ispitanci stariji od 25 i mlađi od 39 godina nalazi se 94% ispitanika u Hrvatskoj i 92% ispitanika s područja EU. U sljedećem razredu koji obuhvaća starije od 40 godina vidljiv je značajan pad svakodnevnog korištenja interneta ispitanika u Hrvatskoj u odnosu na prosječne rezultate za EU pa tako 68% ispitanika u Hrvatskoj starijih od 40 i mlađih od 54 godine svakodnevno koristi internet, a ista dobna skupina obuhvaća 81% ispitanika u EU. Razlika je još veća u skupini koju čine ispitanici stariji od 55 godina jer u tu skupinu spada samo 22% od ispitanih u Hrvatskoj dok je prosjek EU 40%.
Sagledamo li uređaje koji se koriste kako bi se pristupilo internetu, u Hrvatskoj se češće koriste pametni telefoni od prosjeka EU te ih koristi čak 87% Hrvata, dok prosjek za EU iznosi 79%. Računala koristi 85% svih ispitanika te samo 81% ispitanika iz Hrvatske. Slično je i s tabletima koje koristi 40% svih ispitanika te samo 29% onih iz Hrvatske. Putem televizora internetu pristupa 18% svih ispitanih te 12% ispitanika u Hrvatskoj.
Internetom se za slanje poruka elektroničke pošte služi 83% svih ispitanih te 64% ispitanika iz Hrvatske. S druge strane, za čitanje novosti se internetom služi 70% svih ispitanih te 75% ispitanih u Hrvatskoj. Slične podatke nalazimo i kada je riječ o pristupanju društvenim mrežama pa tako 67% svih ispitanika koristi internet za pristupanje društvenim mrežama, a ispitanici iz Hrvatske isto čine u 71% slučajeva. Značajna razlika se može primijetiti kada govorimo o trgovini putem interneta. 60% svih ispitanih koristi internet za kupovanje usluga i dobara što je mnogo usporedimo li s hrvatskih 30% ispitanika. Također, velika je razlika zabilježena i kada govorimo o internet bankarstvu te tako 58% svih ispitanih koristi internet za internet bankarstvo što je značajno više od hrvatskih 34% slučajeva. Ispitana populacija u Hrvatskoj prednjači u igranju igara putem interneta i čine udio 40%, dok je prosjek svih ispitanih u EU 33%. Internet za gledanje televizije koristi 31% svih ispitanih te samo 18% ispitanih u Hrvatskoj. Također, prodajom putem interneta služi se 24% svih ispitanih te tek 15% ispitanih u Hrvatskoj.
Drugo poglavlje naslovljeno je “Razina svijesti o sigurnosti na internetu”. Kada je riječ o informiranosti o rizicima kibernetičkog kriminala, 46% svih ispitanika sebe smatra dobro informiranima dok isto smatra samo 37% svih ispitanih u Hrvatskoj. Nedovoljno se informiranima smatra 51% svih ispitanika te 61% ispitanika u Hrvatskoj. Procijeniti ne može 3% svih ispitanih te svega 2% uzorka iz Hrvatske.
Kada je riječ o razlozima za zabrinutost, sve ispitane najviše brine mogućnost zlouporabe osobnih podataka i to u čak 45% slučajeva. U Hrvatskoj to isto brine 42% ispitanika, međutim, za razliku od svih ispitanih, u Hrvatskoj 52% ispitanika smatra kako je bolje vršiti transakcije licem u lice dok isto smatra samo 27% svih ispitanih u EU. Kada je riječ o sigurnosti online bankarstva, zabrinuto je 42% svih ispitanih te 34% ispitanih u Hrvatskoj. 23% svih ispitanih je strah da neće dobiti uslugu koju su naručili online, a isto smatra 28% ispitanih u Hrvatskoj.
Sljedeći se odlomak odnosi na slaganje ili neslaganje sa sljedećim tvrdnjama:
1. Izbjegavate otkrivati svoje osobne podatke na internetu.
2. Vjerujete kako je rizik da postanete žrtva kibernetičkog kriminala sve veći.
3. Zabrinuti ste kako se vaši povjerljivi podaci koje ste ostavili na internetu ne nalaze u sigurnom okruženju.
4. Smatrate kako se državna tijela ne brinu dovoljno o vašim povjerljivim podacima.
S prvom se tvrdnjom u potpunosti slaže 51% svih ispitanih, više se slaže nego ne slaže 36% ispitanih, više se ne slaže nego slaže 12%, a odgovor na pitanje ne zna 1% svih ispitanih. Podaci za Hrvatsku govore kako se s prvom tvrdnjom u potpunosti slaže 52% ispitanika, više se slaže nego ne slaže 37%, više se ne slaže nego slaže 10%, a odgovor na pitanje ne zna 1% ispitanih. S drugom se tvrdnjom u potpunosti slaže 45% svih ispitanih, više se slaže nego ne slaže 41% svih ispitanih, 11% se više ne slaže nego slaže, a odgovor ne zna 3% svih ispitanika. Ispitanici iz Hrvatske se s drugom tvrdnjom u potpunosti slaže u 44% slučajeva, više se slažu nego ne slažu u 43% slučajeva, više se ne slažu nego slažu u 8% slučajeva, a odgovor ne zna 5% ispitanih. S trećom se rečenicom u potpunosti slaže 29% svih ispitanih, više se slaže nego ne slaže 44% svih ispitanih, 25% se više ne slaže nego slaže, a odgovor ne zna 2% svih ispitanika. Istraživanje je pokazalo kako se ispitanici iz Hrvatske s trećom rečenicom u potpunosti slažu u 28% slučajeva, više se slažu nego ne slažu u 46% slučajeva, više se ne slažu nego slažu u 23% slučajeva, a ne znaju odgovor u 3% slučajeva. Četvrta tvrdnja ima najmanji udio potpunog slaganja i u EU i u Hrvatskoj što pokazuje da EU građani imaju povjerenja u državna tijela po pitanju brige o njihovim povjerljivim podacima.
Sljedeće je poglavlje naslovljeno “Zabrinutost oko kibernetičkog kriminala i percpecija zakonskih okvira u borbi protiv kibernetičkih prijetnji”. Ispitanicima je dana mogućnost da navedu jesu li se ikada našli u jednoj od sljedećih situacija:
1. Otkrili ste zlonamjerni sadržaj na vlastitom uređaju.
2. Primili ste lažnu poruku elektroničke pošte ili telefonski poziv u kojima se traži dostavljanje osobnih podataka.
3. Slučajno ste našli materijal koji promovira govor mržnje ili vjerski ekstremizam.
4. Naručili ste neki proizvod putem interneta te ga niste dobili ili ste dobili kopiju ili nešto što niste naručili.
5. Vaš profil na društvenim mrežama ili elektronička pošta je bila kompromitirana.
Ispitanici su na ove tvrdnje mogli odgovoriti s “da, bio sam žrtva”, “ne, nikada nisam bio žrtva” ili “ne znam”.
Na prvu je tvrdnju 42% svih ispitanika odgovorilo s “da, bio sam žrtva” te samo 30% ispitanih u Hrvatskoj. “Ne, nikada nisam bio žrtva” odgovara 42% svih ispitanih te 68% slučajeva u Hrvatskoj. Druga tvrdnja pokazuje značajnu razliku između europskog prosjeka i odgovora hrvatskih ispitanika. Naime, pozitivno je na nju odgovorilo čak 38% svih ispitanika te svega 14% onih iz Hrvatske. Negativno je odgovorilo 61% svih ispitanih te čak 84% ispitanika u Hrvatskoj. Rezultati su podjednaki promatramo li treću tvrdnju te tako 18% svih ispitanih i 17% hrvatskih ispitanika odgovara kako su bili žrtve. Materijal koji širi govor mržnje nije pronašlo 81% svih ispitanika što se podudara s udjelom ispitanika iz Hrvatske. Kada je riječ o četvrtoj tvrdnji, 16% svih ispitanih smatra kako su nekad bili žrtve, 83% smatra kako nisu, dok 1% ne zna odgovor. Ispitanici u Hrvatskoj na isto pitanje odgovaraju vrlo slično te tako 13% smatra kako su bili žrtvom, 86% smatra kako nisu, a 1% ne zna odgovor. Peta tvrdnja pokazuje kako je 14% svih ispitanika nekada bilo žrtvom kompromitacije profila na društvenim mrežama ili elektroničke pošte te kako 85% nije. Udio ispitanika u Hrvatskoj su bili žrtvom u 9% slučajeva, u 90% slučajeva nisu, a odgovoriti nije znalo 1% ispitanih.
Kada ih se upitalo kako ocjenjuju promjene u sigurnosnoj politici Unije, 56% svih ispitanika smatra kako su vrlo važne, 31% ih smatra važnima, 6% ih smatra nevažnima, 1% ih smatra u potpunosti nevažnima, a 6% ne zna odgovoriti. Ispitanici u Hrvatskoj iste promjene ocjenjuju kao vrlo važne u 44% slučajeva, kao važne u 37% slučajeva, kao nevažne u 10% slučajeva te kao u potpunosti nevažne u 4% slučajeva, a 5% ne zna odgovoriti.
Na pitanje u kojoj se mjeri ispitanici slažu s tvrdnjom kako policijske snage i zakonodavna tijela rade dovoljno na sprečavanju kibernetičkog kriminala, 13% svih ispitanika se slaže u potpunosti, 36% se slaže, 37% se u potpunosti ne slaže, a 14% ne zna odgovor. U Hrvatskoj se s navedenom tvrdnjom u potpunosti slaže 11% ispitanika, 34% se slaže, a u potpunosti se ne slaže 42% ispitanih. 13% ispitanih u Hrvatkoj nije znalo odgovoriti.
Četvrto je poglavlje naslovljeno “Promjena u ponašanju i radnje koje se poduzimaju kako bi se internet učinio sigurnijim mjestom”. Ispitanike se suočilo s tvrdnjom “Smatrate da se dovoljno zaštićeni protiv kibernetičkog kriminala ako koristite, na primjer, antivirusni program” te se od njih tražilo da kažu slažu li se ili ne s navedenom tvrdnjom. S tvrdnjom se složilo 72% svih EU ispitanika te 71% ispitanika u Hrvatskoj. Neslaganje s tvrdnjom je izrazilo 25% svih ispitanika te 26% iz Hrvatske.
Sljedeće se pitanje odnosilo na zlostavljanje putem interneta te se ispitanike pitalo na koji način odgovaraju na ovu rastuću prijetnju. 45% svih ispitanika je reklo kako je razgovaralo s djetetom o rizicima korištenja interneta, a isto je napravilo samo 34% ispitanika u Hrvatskoj. 44% svih ispitanika nadgleda kako djeca koriste internet, a isto čini 33% ispitanika u Hrvatskoj, što je za više od 10% manje od europskog prosjeka. 39% svih ispitanika ograničava vrijeme koje dijete provodi na internetu, a isto radi 33% ispitanika u Hrvatskoj. 30% svih ispitanika je dodatno podesilo svoje preglednike kako bi zaštitili djecu, dok je isto napravilo 23% ispitanika u Hrvatskoj. 7% svih ispitanika je odgovorilo kako bi voljelo učiniti nešto više, ali ne zna, dok je isti odgovor ponudilo samo 5% ispitanika u Hrvatskoj. Odgovor kojeg su ispitanici iz Hrvatske najčešće označavali kod ovog pitanja je “ništa” i to u 36% slučajeva, dok je isti odgovor ponudilo samo 19% svih ispitanika.
Velika je razlika vidljiva u usporedbi podataka EU i Hrvatske u odgovorima na pitanje “Jeste li u proteklih godinu dana mijenjali lozinku za bilo koji od internetskih servisa i usluga koje koristite?”. Naime, prema odgovorima svih ispitanika, njih 41% je promijenilo lozinku za elektroničku poštu, 29% lozinku za pristup društvenim mrežama, 29% za internet bankarstvo, 17% za pristup stranicama za internet trgovinu, 9% za pristup stranicama s javnim uslugama, 7% za igranje online igara, dok 37% svih ispitanika godinu dana svoje lozinke nije mijenjalo. U Hrvatskoj su, s druge strane, ispitanici u posljednjih godinu dana mijenjali lozinke za elektroničku poštu u samo 21% slučajeva, za društvene mreže u 22% slučajeva, za internet bankarstvo u samo 8% slučajeva, za pristup stranicama za internet trgovinu 4%, za pristup stranicama s javnim uslugama 1%, za igranje online igara 5%. Najveći broj ispitanika u Hrvatskoj, njih čak 48%, nije promijenilo lozinku ni za jednu uslugu ili servis u posljednjih godinu dana.
Posljednje se pitanje odnosilo na radnje koje ispitanici jesu ili nisu poduzimali u posljednje tri godine kako bi podigli razinu sigurnosti. 45% svih ispitanika je instaliralo ili promijenilo svoj antivirusni program, 39% ih je izjavilo kako su manje skloni otkrivati svoje osobne podatke, 36% koristi samo svoje računalo, 35% otvara poruke elektroničke pošte poslane s poznatih adresa, a njih 28% za svaku uslugu koristi drugačiju lozinku. Ispitanici iz Hrvatske su u samo 23% slučajeva instalirali ili promijenili antivirusni program, 29% manje je sklono otkrivati svoje osobne podatke, 27% koristi isključivo vlastito računalo, 15% otvara isključivo poštu poslanu s poznatih adresa te njih 19% koristi drugačiju lozinku za svaki servis.
Zaključno je izvještaj pokazao kakvi su stavovi, percepcija i iskustva građana iz pojedinih članica Europske unije po pitanju kibernetičke sigurnosti, ali i istaknuo nadolazeće trendove. Iako se korištenje interneta, uređaja za pristupanju internetu i usluge koje se obavljaju putem interneta šire i povećavaju, europski građani imaju različite stavove i iskustva po pitanju sigurnosti i mjera koje koriste u kibernetičkom prostoru. Podaci nam pokazuju potrebu za većim angažmanom u području obrazovanja građana o vrstama kibernetičkog kriminala, posljedicama te mjerama koje korisnik može poduzeti kako bi podigao razinu vlastite kibernetičke sigurnosti. Takav pristup i proces će omogućiti građanima EU bolje razumijevanje rizika te ih osposobiti za ispravno i učinkovito otklanjanje rizika u kibernetičkom prostoru.
